Da bi se voće pravilno razvijalo i redovno rađalo potrebno je pre sadnje dobro pripremiti zemljište.
Voćnjak se može podizati na zemljištu koje je ranije bilo obrađivano ili na zemljištu koje nije bilo obrađivano.
Ranije obrađivano zemljište je izgubilo svoju strukturu pa je stoga potrebno popraviti strukturu zemljišta. Za podizanje voćnjaka žito I repa su najbolji kao predusevi za voćke. Ukoliko se podiže voćnjak na zemljištu koje je već bilo pod voćnjakom moraju se dugo saditi druge kuluture da bi se zemljište odmorilo.
Zemljište koje je bilo pod šumom treba očistiti od žila i nekoliko godina pre zasađivanja voćnjaka saditi druge poljoprivredne kulture.
Najbolje zemljište za sadnju voćaka je livada.
Da bi se izbegle smetnje prilikom sadnje, obrade i negovanja voćanjaka, zemljište je potrebno poravnati. Ako je zemljište strmo, postoji opasnost od ispiranja hranljivih elemenata, neophodno je napraviti terase i potporne zidove.
Zemljište za voćnjak ne treba da je glinovito, peskovito i krečno. Za amaterski voćnjak moguće je dodavanje peska ukoliko je zemljište glinovito, što za veće površine zasada nije isplativo.
Posle sađenja voćaka kvalitet zemljišta se popravlja dodavanjem stajskog đubriva,kreča kojim se reguliše pH vrednost. Koliko će se kreča dodati u zemljište zavisi od količine kreča koju zemljište sadrži.
Rigolovanje (obrada zemljišta plugom) zemljišta pre podizanja voćnih zasada je jedna od važnih mera za uspešno gajenje voćaka. Posle rigolovanja zemljište postaje rastresito, što je potrebno za dobro razvijanje korenovog sistema mladih sadnica, a kasnije i odraslih voćaka. U rigolovanom zemljištu bolje se razlaže uneto organsko đubrivo, pa takvo zemljište u toku jeseni, zime i ranog proleća dobro prima vodu i dobro je čuva u toku leta.
Rigolovanje se izvodi na dubini od 60-70 cm, a ukoliko je potrebno i dublje. Rigolovanje je neophodno ako je zemljište teško i zbijeno.
Za prolećno sađenje rigolovanje se izvodi u jesen ili zimi, kako bi se zemljište pod uticajem zimskih mrazeva usitnilo, a za sadnju voćnjaka u jesen potrebno je rigolovati zemljište kasno u proleće ili u toku leta, da bi letnje vrućine i jesenje kiše usitnile zemljište. Rigolovanje je potrebno izvršiti ranije, nego neposredno pred samu sadnju jer se zemlja ne može slegnuti, pa bi kasnije sleganje izazvalo povlačenje posađenih sadnica u dublje slojeve.
Na zemljištu koje nije rigolovano, kopaju se rupe u koje se sade voćke. Širina rupe treba da bude od 1.5 -2 , a dubina rupe zavisi od tipa zemljišta. Dubina rupe za laka zemljišta treba da bude od 40–50 cm, a za teška zemljišta dubine od 50-60cm.
Kopanje jama kao priprema zemljišta za sađenje voćaka primenjuje se samo na strmim terenima, na kojima se zbog erozije ne bi smelo rigolovati. Jame se kopaju i pri sađenju voćaka na okućnicama u baštama i u dvorištima, pored staza, puteva…